Online upit

Društvene mreže

Facebook

Trakehnerski konj

Lijep, elegantan, harmoničan te skroman i prilagodljiv konj, temperamentan i živoga karaktera, psihički vrlo stabilan i željan rada ali nadasve bistar i inteligentan. Kretnje su mu izdašne, uravnotežene, meke i poletne što jahačima pruža posebno zadovoljstvo prilikom jahanja.
Univerzalan je konj za sve discipline sporta, kako jahaćeg tako i za vožnju, a dakako i za rekreaciju i terapijsko jahanje.
Sve to i još mnogo više čini Trakehnerskg konja posebnim među najplemenitijim živim bićima. Želja nam je podijeliti sa vama njegovu ljepotu i iznimne karakteristike koje će svaki ljubitelj konja moći prepoznati i cijeniti.

Ako želite najboljeg konja, odaberite Trakehnera.  

KRATKA POVIJEST

Trakenerski konji najstarija su i najplemenitija, ciljanim uzgojem formirana pasmina na svijetu. Za vrijeme kraljevanja njemačkog kralja Friedricha Wilhelma I, 1732.g. osnovana je ergela Trakenen u istočnoj Pruskoj.

Osnova uzgoja bio je autohtoni, skromni istočno pruski konj, uzgajan u tom dijelu Europe već u XII st. To je genetski čist, stepski konj, oplemenjivan također najstarijim konsolidiranim pasminama (ahaltekincima, arapskim punokrvnjacima, a kasnije i engleskim punokrvnim konjima).  

Područje ergele Trakenen bilo je veliko 6000 Ha. Na samom početku, 3400 ljudi radilo je s 1200 konja. Od svih tih konja posebno je odabrano 300 uzgojnih kobila i 15 pastuha oplođivača ( pipinjera ).To je bilo genetsko središte za mnoge velike države i privatne ergele u uzgojnom području istočne Pruske. Kvalitetne pastuhe iz glavne egele posuđivale su sve ostale ergele kako bi se održavala visoka uzgojna kvaliteta. Tako je počeo ciljani i organizirani uzgoj trakenera i detaljno vođenje matičnih knjiga.

Uzgojna metoda je od početka bila definirana : uzgoj u čistoj krvi ( stepsko - orijentalni konj) a svrha je bila stvoriti izdržljivog i skromnog vojnog konja, sposobnog za sve radove u konjarstvu pa tako i za sport.Trakener je prije II svjetskog rata bio najuspješniji konj u svim sportskim disciplinama. Na Olimpijada 1936.g. konji trakenerske pasmine sa svojim jahačima osvojili su 6 zlatnih i jednu srebrnu medalju.

U to doba je u istočnoj Pruskoj bilo registrirano oko 25000 matičnih kobila i 1200 licenciranih pastuha.

Zimi 1944/45., krajem II svjetskog rata, ljudi i konji su morali napustiti svoju domovinu i u velikom zbijegu, preko leda na moru, bježati prema zapadnoj Njemačkoj. Ekstremno hladnu zimu i nevjerojatno teške uvjete putovanja preživjelo je 1500 konja, od toga svega 27 kobila iz glavne ergele.

Uzgoj se u zapadnoj Njemačkoj polako obnavljao. Danas je u Njemačkoj registrirano 4500 kobila i 250 licenciranih pastuha. No, uzgoj trakenerskih konja se širio pa je tako danas trakenerski konj prisutan u preko 30 država u svijetu ali samo njih 10 ima potpisan ugovor o ravnopravnom uzgoju i suradnji sa matičnim Savezom. Među potpisnice ubraja se i Hrvatska.

METODE UZGOJA

Stroge metode uzgoja točno su određene već prije više od 300 godina i definirane su uzgojem u čistoj krvi, što zači da su uzgojne knjige zatvorene. Dozvoljeno je parenje samo unutar pasmine. Trakenerske kobile mogu se oplemenjivati arpskim i engleskim punokrvnjacima ali treba napomenuti da su ti pastusi oplemenjivači odabrani posebnim metodama.

O povremenoj uporabi tih pastuha i kobila u uzgoju odlučivala je posebna uzgojno sudačka komisija sastavljena od najmanje 7 članova.

CILJ UZGOJA

Uzgojni cilj je točno i precizno određen: uzgojiti univerzalnog konja vrhunske jahače kvalitete uz poželjne osobine za vuču. Trakener mora biti skroman u ishrani, vrlo izdržljiv, tvrde i zdrave konstitucije.Ujedno mora biti lijep i elegantan konj, s tipičnim izrazom trakenerske pasmine. Osim toga, mora imati dobar karakter ali i živi temperament, naglašenu inteligenciju, te mora biti osobito voljan za rad. Trakeneri su uvijek bili i još uvijek su uzgajani tako da su upotrebljivi u svim jahačim sportovima, zaprežnom sportu, ali i za sve poljoprivredne radove.

SELEKCIJA

Kriteriji selekcije su : podrijetlo ( rodovnica, krvne grupe, DNA ), vanjština (eksterijer ), karakter ( interijer ), dinamika u kretanju i skakanje prepona, konstitucija, zdravlje i opći dojam.

Selekcija se provodi iznimno strogo. Sve kobile i pastusi ocjenjuju se na sve navedene kriterije.

Svakog konja više puta u životu ocjenjuju najmanje tri uzgojna suca. Nakon što prođe drugo ocjenjivanje, mladi konj mora proći „ školovanje od 100 dana'' za ispit radne sposobnosti.

SELEKCIJA PASTUHA

Selekcija pastuha je osobito stroga. Samo najbolji pastusi mogu dobiti dozvolu za oplodnju, tako da od cca 2000 muške ždrebadi samo vrlo mali broj ostaje za daljni uzgoj ( cca 1%).

Odabiranje počinje u ždrebećoj dobi. Uzgojna komisija određuje odgovara li muško ždrijebe po kvaliteti budućem oplođivaču, te uzgajivaču daje preporuku za odgoj i držanje budučeg pastuha.

Sljedeći korak je licenciranje s 2,5 do 3 god. Starosti. Tada komisija po točno određenim kriterijima odlučuje odgovara li mladi pastuh za daljni uzgoj.

Potom slijedi ispit radne sposobnosti. Ne položi li pastuh ispit radne sposobnosti, bez obzira na ocjene uzgojne komisije neće dobiti licencu oplođivača. Za ispit radne sposobnosti pastuh se priprema 30+70 dana. Ispit prati i ocjenjuje komisija od 5 licenciranih sudaca. Ona ocjenjuje i daje mišljenje : Ima li pastuh tražene osobine ( talent ) za dresuru, prepone, terensko i rekreativno jahanje.

Osim toga uzgojna komisija kasnije ocjenjuje kvalitetu tog pastuha prema potomstvu ( progeni test) tj. prema njegovoj ždrebadi, umatičenim kćerima, kao i prema njegovim sportskim rezultatima. Na osnovu svih ispitivanja i pastuhovih dostignuća, znanstvenim metodama izrađuju se planovi za buduća parenja.

Strogost pri selekciji pastuha ima važan korijen. Jedan pastuh može oploditi mnogo kobila i time bitno utjecati na populaciju konja. Stoga je iznimno važno da pipinjer bude isključivo vrhunske kvalitete.  

SELEKCIJA KOBILA

Kobile su osnova svakog uzgoja, jer prenose 60% nasljednih osobina na potomstvo. Svake godine sudačka komisija ocjenjuje žensku ždrebad. Nakon tri godine kobila se ponovo predstavi uzgojnoj komisiji koja ocjenjuje pasminski i spolni tip, eksterijer, kretanja i sve ostale osobine. Kako bi bile upisane u glavne matične knjige, kobile također moraju polagati Ispit radne sposobnosti. One koje imaju nadprosječne uspjehe u sportu ili plodnosti ili pak osobito kvalitetno potomstvo, dobivaju predikat „ elitna ''.

Napomena: Tekst "Trakener – konj za sve namjene" preuzet je iz časopisa ''Konjska snaga'' br. 2